Suradnica na projektu prof.dr.sc. Maša Kolanović od 2. do 6. rujna 2026. istraživala je materijalnost knjige, značenje predmeta kao dokumenta u europskim književnostima i identitetskim narativima u British library, Foundling Museum i Science Museum u Londonu.
Od 21. do 30. srpnja 2026. suradnik na projektu prof. Stijn Vervaet sa Sveučilišta u Oslu prikupljao je građu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu povezanu s teorijama dokumentarne fikcije i autobiografskog pisanja, suvremenom hrvatskom, bosanskohercegovačkom i srpskom književnošću te književnom kritikom posvećenom suvremenoj hrvatskoj, bosanskohercegovačkoj i srpskoj književnosti. Boravak u Zagrebu iskoristio je i za nabavu relevantne literature te za početak pripreme izlaganja za radionicu projekta DOCTURN u rujnu 2026.
Izv. prof. dr. sc. Matija Ivačić boravio je na istraživačkom boravku u Pragu od 28. lipnja do 4. srpnja 2026. U knjižnici Instituta za češku književnost Češke akademije znanosti te u Nacionalnoj knjižnici prikupljao je građu i istraživao češku književnu i kulturnu periodiku iz 1990-ih godina. Istraživanje je bilo usmjereno na promišljanja o autentičnosti kao imperativu koji je oblikovao očekivanja od češke proze u godinama neposredno nakon 1989., kao i na autore čija su djela prva anticipirala te tendencije, ponajprije Ludvíka Vaculíka i Bohumila Hrabala.
Tijekom istraživačkog boravka u Blinken OSA Arhivu u Budimpešti od 5. do 8. srpnja 2026. prof. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas preslušavala je audiovizualne snimke intervjua Svetlane Aleksievič s preživjelima i svjedocima černobilske katastrofe. Ti intervjui donedavno nisu bili dostupni javnosti, a predstavljaju temelj jedne od najpoznatijih knjiga Svetlane Aleksievič, "Černobilska molitva", koja je dio njezina petoknjižja "Glasovi Utopije". Usporedba intervjua s književnim tekstom omogućuje daljnje istraživanje razlika između tih dvaju pripovjednih registara te pruža važne uvide u dva središnja istraživačka pitanja projekta: mimetički ugovor i referencijalnost u dokumentarnoj književnosti.
Tijekom boravka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 10. do 17. svibnja 2026. prof. dr. sc. Brigitte Obermayr istraživala je na koji su način pitanja suvremenosti povezana s aktualnim sukobima u ruskom društvu i rusofonim zajednicama. Njezino je istraživanje bilo osobito usmjereno na teme rata i antiratnih pokreta, emigracije i dijaspore, odnosa između rusofonih kultura i ruske kulture te dinamike između službene i neslužbene kulture i njihovih javnih sfera.
Boravak je rezultirao određenjem dvaju glavnih istraživačkih smjerova:
1. analizom rusofone poezije i pokušaja rusofonih intelektualaca da dokumentiraju navedena pitanja; 2. istraživanjem povijesnih i konceptualnih proširenja pojma suvremenosti.
Od 7. do 11. travnja 2026. prof. dr. sc. Jasmina Vojvodić boravila je u Pragu, gdje je istraživala u Nacionalnoj knjižnici Češke Republike (Klementinum). U slavenskom odjelu knjižnice provodila je istraživanje i pripremala izlaganje za projektnu radionicu planiranu za rujan 2026.
U veljači 2026. Danijela Lugarić Vukas istraživala je u Knjižnici za istočnoeuropsku povijest i slavistiku Sveučilišta u Beču te prikupljala građu za sljedeće aktivnosti:
a) konferenciju "Левкинские чтения: культурные трансформации в русскоязычном пространстве. XXI век" (u organizaciji Centra za slavističke studije Odsjeka za europske jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Latviji i Centro Interuniversitario per lo Studio della Cultura e della Controcultura Postsovietica – CCƆP, ožujak 2026., Torino, Italija);
b) konferenciju "Prezentizam" (u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i radionicu "Affects and Effects: Comparing Post-Socialist Wars" (Berlin, Njemačka), koje će se održati u svibnju 2026.
Prikupljena građa (knjige i članci), koja nije dostupna u matičnoj ustanovi, ponajprije se odnosi na kulturne i povijesne specifičnosti prijelomne 1989. godine, kao i na teorijske izvore potrebne za istraživanje specifičnog tipa dokumenta (arhiva, svjedočanstva, tijela, kulturnog artefakta) u književnosti nakon 1989. Riječ je o dokumentu koji prestaje funkcionirati kao jamstvo istine ili sredstvo rekonstrukcije prošlosti te umjesto toga počinje djelovati kao mehanizam proizvodnje prezentističke prisutnosti.
Tijekom boravka u Beču Lugarić Vukas posjetila je i nedavno otvorenu knjižaru na ruskome jeziku Babel Books te privremenu izložbu "Documents of Injustice. The Case of Freud" u Muzeju Sigmunda Freuda. Izložba, izrazito relevantna za temu projekta, temelji se na tisućama izvornih dokumenata, poslovnih pisama i popisa iz muzejskog arhiva koji razotkrivaju pravne i financijske mehanizme djelovanja nacističkog vodstva.
