Opseg i fokus
Projekt istražuje dokumentarnu književnost u suvremenoj europskoj književnosti nakon 1989. godine iz komparatističke perspektive, s posebnim naglaskom na postjugoslavenske i susjedne kulturne prostore, uključujući talijansku i mađarsku književnost, njemačko govorno područje te češki, poljski, ruski i rusofoni kontekst.
Njegov je primarni cilj identificirati, analizirati i sistematizirati različite žanrove dokumentarnog pisanja te ih smjestiti u transnacionalne književne konstelacije i zajedničke povijesne horizonte oblikovane kasnim socijalizmom, postsocijalističkom transformacijom, ratom i promjenjivim režimima pamćenja. Specifični istraživački ciljevi i analitički prioriteti projekta detaljnije su predstavljeni u odjeljku Ciljevi i opseg istraživanja.
Teorijski okviri i istraživačka pitanja
Polazeći od ključnih praznina u postojećim istraživanjima, projekt odabrane književne tekstove razmatra kroz dva središnja teorijska pojma: mimetički ugovor i referencijalnost. Ti pojmovi uokviruju niz međusobno povezanih istraživačkih pitanja o epistemološkom, estetičkom i etičkom statusu dokumentarne književnosti.
Koje pripovjedne strategije omogućuju književnim tekstovima da proizvode učinak faktualnosti, istodobno aktivno oblikujući i konstruirajući zbilju za koju tvrde da je predstavljaju? Kako dokument funkcionira unutar književnog djela – kao arhivski trag, birokratski ostatak, estetički objekt, izazov kanonskim književnim oblicima ili način političke intervencije? Kako dokumentarni tekstovi zadržavaju čitateljski angažman unatoč eksplicitnoj napetosti između imaginativne konstrukcije i pretenzije na povijesnu istinu?
Književnost, pamćenje i arhiv
Jedno od središnjih područja istraživanja odnosi se na odnos književnosti, pamćenja i arhiva. Oslanjajući se na uvide studija pamćenja i teorije arhiva, u projektu se arhiv ne promatra kao neutralno spremište prošlosti, nego kao povijesno kontingentan, institucionalno posredovan i ideološki strukturiran prostor. U tom se okviru dokument razumije istodobno kao materijalni trag prošlih događaja i kao književni i kulturni konstrukt čije se značenje preoblikuje procesima odabira, uokvirivanja i narativne rekontekstualizacije. Projekt istražuje načine na koje književni tekstovi mobiliziraju arhivsku građu, prerađuju povijesne izvore i interveniraju u dominantne režime kulturnog pamćenja.
Etika, reprezentacija i faktualnost
Istraživanje nadalje postavlja pitanje u kojoj mjeri dokumentarna književnost može polagati pravo na povlašteni odnos prema povijesnoj točnosti i što takve pretenzije otkrivaju o etici fikcije i proizvodnji društvenog znanja. Kako književni tekstovi pregovaraju o odgovornosti prema povijesnim referentima, svjedocima i zajednicama pamćenja? Na koje načine fikcija sudjeluje u konstrukciji samih objekata i događaja za koje se naizgled čini da ih samo dokumentira?
Doprinos književnim i kulturalnim studijima
Polazeći od pretpostavke da dokumentarna estetika čini zasebno i sve važnije područje suvremenih književnih i kulturnih studija, projekt svoja istraživanja smješta u aktualne rasprave koje mnogi znanstvenici smatraju temeljnima za suvremena humanistička istraživanja. Nadalje, projekt polazi od teze da dokument – shvaćen istodobno kao objekt reprezentacije i djelatno estetičko sredstvo – čini osnovu nekih od najproduktivnijih strujanja u suvremenoj književnosti. Takvo razumijevanje zahtijeva sustavnu komparativnu analizu i teorijski utemeljenu interpretaciju, koje se provode kroz suradničko istraživanje znanstvenika iz akademskih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu.
Nadilazeći pojam objektivne istine u književnoj reprezentaciji i kritički preispitujući binarnu opreku između činjeničnog i fikcionalnog, projekt konceptualizira dokumentarnu estetiku kao relacijsku i diskurzivnu kategoriju. Projekt istražuje načine na koje se fikcionalni i nefikcionalni modusi diskursa prepleću i uzajamno konstituiraju značenje u suvremenim europskim književnostima, pridonoseći širim raspravama u komparativnoj književnosti, studijima pamćenja i teoriji arhiva te raspravama o reprezentaciji, medijaciji i kulturnom pamćenju.
